Diarió Agrikultura.

Diarió Agrikultura.

Eskrita ida ne’e hakerek kona-bá aktividade servisu to’os nain ho naran Usoloi¹ – tiu Usoloi hanesan ema ne’ebé ho karakteristiku – firme no konsistensia iha desizaun ne’ebé los ho justu no disiplina bá tempu. 

Atu hatene klean kona-bá aktividade servisu loron-loron tiu Usoloi nia,halo leitura ba textu ne’e to’o remata no finalidade.

****

Tempu dader,rai hun-mutin ,balada ai-leten lian hósi ai-hun ida bá ai-hun seluk – sinal hatudu rai besik atu naroman – tiu Usoloi hader hósi fatin deskansa,lulun biti ne’ebé homan ho akadiru tahan,hatur sana-rai bá ahi-leten,nono be’e manas kahur kafe u’ut,han ho kumbili tunu,hodiseik loraik nian,sai nudar tiu Usoloi nia ai-han tempu dader.

Balada sira tun hósi ai-leten,buka ai-han hodi augenta ba moris loron aban nian – Tiu Usoloi mós hakat ain hósi dalan bá to’os,kontinua aktividade servisu,hamos du’ut,atu nune’e ai-han sira iha to’os laran nafatin buras,fo fuan no isin bá tiu Usoloi ho nia familia no ema wain ne’ebé moris iha planeta rai.

*****

Tempu meudia,loron manas – tiu Usoloi ho Degukasa²,lori hamutuk ai-farina tunu,han hamutuk,hamaluk ho tua mutin no koalia ba malu: 

Degukasa:
Dalawain ita rona matenek sira koalia “Servisu mak nudar rikusoin bá buat hotu-hotu” – ema se de’it hakarak moris di’ak,tenke servisu.maibe realidade ita servisu to’o mate-án susar atu moris di’ak hanesan maukun ho riku-nain sira.

 Usoloi:
 Los,dalaruma hau tur mesak hanoin mós hanesan ne’e!

Degukasa:
Usoloi,ita servisu-nain,agrikultor ne’e sei di’ak,tamba sei hetan netik liberdade iha fatin servisu – hodiseik ha’u bá tetu hau nia hare karon-rua iha Acelda.Lda³,ha’u hare ita nia maluk servisu-nain,trabaliador sira iha ne’ebá,servisu ho makina produsaun – buat hotu kontrola hósi oras – sira lakon liberdade no domin bá familia ne’ebé sira hadomin.

Usoloi:
Tansa? Tempu ohin loron demokrasia,riku-nain kadeia metin ita servisu-nain iha fatin servisu!

Degukasa:
Ha’u nia-oan feto Kasakai hateten,moris diferente,balun kiak no balun riku ne’e mosu,kausa hósi sistema ida ho naran kapitalismo⁴ no nia dehan atu muda sistema ne’e ita klase opremidu⁵ presiza organiza-án hamutuk iha movimentu ida ho naran Movimentu Rezistensia Sosial,habadak MRS⁶.Tamba movimentu ne’e mai ho nia vizaun ida “LAIHA EXPLORASAUN HO EXPLOITASAUN HÓSI EMA BA EMA NO HÓSI SISTEMA BA EMA” no komunga doutrina marxismo-leninismo⁷.

Usoloi:
Ha’u lakoi atu tuir,movimentu refere.Tamba marxista-leninista ne’e la fiar maromak!

Degukasa:
Asuntu hirak ne’e ha’u husu hotu ona bá ita nia-oan feto – nia hatan,hanoin hirak ne’e sala no dalawain ema riku-nain ho reaksonario⁸ sira uza hodi harahun unidade masa opremido sira nian – iha cuba adopta sistema sosialismo no komunga doutrina marxismo-leninismo.Maibe iha relizaun barak no ema barak mak fiar bá maromak.

Sira nain-rua labele koalia klean liu-tan.Tanba tempu,ida-idak tama fila-fali bá nia to’os laran kontinua servisu.

*****

Tempu loraik,rai nakaras,balada ai-leten fila-bá nia knu’uk,tiu Usoloi mós hakat-ain hósi dalan fila mai uma – to’o uma,tur iha meza,antes atu han kalan nian,Usodasi⁹ hatutan informasaun ne’ebé ohin dader tuku 10:00htl Usodasi simu hósi Maugamu ho Buigamu¹º dehan sira nain-rua nia propinas semester(osan semester) atu selu,iha semana ida ne’e nia laran,se laselu sira nain-rua labele tuir ezame – iklui mós atu selu sira nain-rua nia hela fatin no kos. 

Tiu Usoloi nata-etu ho neneik,hi’it sae ulun,hateke bá Usodasi,matan-laran nakonu ho sinal hakfodak no konfusaun.Loke ibun koalia ho neneik.Ita nia osan laiha ne’e atu haruka saida bá sira nain-rua? – aban dader,rai naroman mak ha’u bá husu to’ok maun Kasawatu ho Du’u-labu¹¹,koalia hósi Usodasi.

Rai kalan,antes atu toba tiu Usoloi hanoin kona-bá Degukasa nia liafuan “ha’u nia oan feto hateten,moris diferente,ema balun kiak no balun riku ne’e kausa hósi sistema kapitalismo” – tiu Usoloi deside nia-án,inklina iha Movimentu Rezistensia Sosial,habadak MRS,hamutuk ho klase opremidu sira seluk.Atu luta ba halakon mundu nakukun(kapitalismo no hari mundu naroman(sosialismo¹²).Tiu Usoloi nia matan dukur no deskansa.

Remata………

  ¹.Usoloi: núdar servisu nain no agrikultor.
².Degukasa: servisu-nain agrikultor halo to’os besik no vizinus ho tiu Usoloi
³.Acelda.Lda: hanesan empreza priavado ne’ebé halo produsaun fos.
⁴.Kapitalismo: sistema politika,economia no sosial ne’ebé afavor liu-bá empreza privadu ho karakteristika individualismo kompetisaun,mekadu libre.Sistema refere fo moria diak bá ema menoria no haterus ema maioria.
⁵.Opremido: klase sosial(trabaliador,agrikultor,kiak sidade nsst) hirak ne’ebé hetan explorasaun ho exploitasaun hósi sistema politika,economia,sosial ne’ebé kria hósi maukun ho riku-nain sira.
⁶.MRS: hanesan movimentu masa,leno-án ho teoria Marxismo-Leninismo no luta bá hari sosiadade ida ne’ebé moris diak,justu no igualidade.
⁷.Marxismo-Leninismo:hanesan doutrina no teoria.
⁸.Reaksionario.konseitu ne’ebé ho karakteristiku luta hasoru mudansa no dezemvolvimentu.Dalawain luta hasoru desizaun revolusionario(tuir kbbi)
⁹.Usodasi: tiu Usoloi nia fen.
¹º.Maugamu ho Buigamu. tiu Usoloi ho tia Usodasi nia oan mane ho feto.
¹¹.Kasawatu ho du’u-labu. tiu Usoloi nia maun ho nia fen.
¹².Sosialismo.sistema politika,economia no sosial ne’ebé afavor liu-bá estadu ho karakteristiku kolektivu no komun.sistema refere fo moris diak ba ema hotu-hotu.

Hakerek hósi António
20/8/2022.

Postingan populer dari blog ini

UKUN LIURAI

Flavia Nia Riska.