Flavia Nia Riska.

Flavia Nia Riska.

Hakerek núdar espasu bá ita atu hato’o hikas realidade hira ne’ebé ita sente no akompania iha ita aktividade loro-loron. Espresaun ne’ebé ita hato’o hósi ita hakerek no koalia ne’e sai hanesan matadalan  bá leitores sira, inportansia mak liafuan ne’ebé ita tatoli ne’e hakahun-án ho domin no liberdade.

Riska ida ne’e nudar resultadu hósi ha’u aktividade kona-bá realidade ne’ebé ha’u hasoru no aktividade hirak ne’ebé ha’u halao, ha’u belun keta habaruk-án atu riska o letra, basa letra mós sai hanesan arma bá halibre ema hósi hanoin a’at no realidade nakukun. Ha’u riska o riska no ita nia riska núdar esperansa bá mundu humanidade, prosperidade no justu.

****
Ha’u naran Batismo Flavia Alves Caldeira Neves, moris hósi familia klase klaran, hela iha sidade riku, aprende iha universidade privada no nain hósi grupu menoria. Loron dahuluk ha’u la’o mesa-mesak  bá kampus ha’u sente  diferente ho tempu antes, Ensinu basiku, ha’u viagen tulun hósi, ha’u papa ho motor no liu iha dalan, papa koalia bá ha’u “domin ne’ebé lolos, ita tulun ema seluk laiha interese atu hetan bu’at seluk hósi nia”. Liafuan refere fo kbi’it bá ha’u dezenia ha’u papa nia domin bá ema seluk no ha’u selula kakutak rai-hela, to’o ohin loron. Dalawain hamaluk ha’u nia mesak tuir dalan bá fatin aprende.Maske ha’u papa lahamutuk ona ho ha’u no familia, nakfilak-án sai mahowen hodi fo moris bá ema no natureza.

Loron bá loron ha’u la’o mesa-mesak  bá fatin aprende, liu dalan ha’u hare uma andar ho nivel ne’ebé diferente, kareta  ho motor luxu halai bá-mai,liu dalan refere. To’o iha dalan klo’ot ha’u hateke hetan ama ferik ne’ebé uluk fa’an sasan iha dalan ninin, nafatin fa’an – Tiu Jose ne’ebé uluk sai traballiador ohin loron nafatin sai traballiador ho salario ne’ebé minimu no hetan hanehan hósi patraun – inklui Bin Maria ne’ebe uluk servisu núdar feto prostituta, nafatin, laiha diferente. Lakontrola-án ha’u koalia ho lian forsa “ Nain aman laran luan,tansa? O kriatura moris ho kondisaun diferente, ida ne’e ita-bo’ot nia planu! Ho konesementu limitadu no kbi’it-laek ha’u  labele halo buat ida.Maibé ha’u hanoin kona ha’u mama nia liafuan: mundu ne’e laiha Dame,Paz no Domin, se wainhira sosiadade hafahe nafatin bá klase. 

To’o iha kampus ha’u hamutuk ho belun sira seluk aprende siensia kona-bá: mundu ne’e forma hósi atom – halo leitura ba livru hirak ne’ebé hakerek kona-bá klamar lolos hósi direitu ne’e mak justu no humanidade – inklui revolusaun industria iha kontinente Europa. Liu aprende hamutuk siensia ha’u komprende katak buatt hotu ne’ebé  eziste iha mundu ne’e laiha ida mak perfeitu no permante, hot-hotu bo’ok-án no sofre ba mudansa tuir tempu. Inklui mós ita ema nia moris.

Tempu tuir mai, ha’u ho belun aprende hamutuk sira nia relasaun diak no konese klean bá-malu hósi ida bá seluk, Entre  ha’u belun aprende hamutuk sira ne’e,  iha ha’u belun mane ida ho naran inisial S mak ha’u sente nia domin no kuidadu bá ha’u besik  hanesan ho ha’u papa. Maske ami nain-rua nia kualidade domin to’o deit iha belun. Hósi belun refere ha’u konese no haluan relasaun ho belun seluk, aprende iha fatin ne’ebé diferente no ami toman-malu bolu kamarada.

Liu liafuan kamarada fo kbi’it liu tan bá ha’u, halo leitura kona-bá ai-knanoik badak, novela no siensia sira ne’ebé koalia kona-bá domin no liberdade. Ikus ha’u deside-án hakarak sai ema ne’ebé libre no indepedensia iha planeta rai.

Hakerek hósi Flavia.
22/02/2023.

 

Postingan populer dari blog ini

Domin No Humanidade

UKUN LIURAI

Diarió Agrikultura.