UKUN LIURAI

Ukun Liurai.

Ai-knanoik ne'e ko'alia kona-bá  feto ida ho naran Paya Lavan moris hósi família agrikultor lahate le'e no hakerek maibé hatene kuidadu nia ai-han iha kintal no hakiak animal.Lavan ho nia familia hela iha fatin ne'ebé izoladu no hetan ukun hósi liurai ida ho naran Kanten.Aktividade ne'ebé Lavan hala'o mak lori livru tuan ho kaneta ne'ebé nia Beiala fo hela bá nia atu hakerek istória hotu ne'ebé ema seluk sasin bá-nia.

Loron barak no tempu wain, Lavan oferese atu halibur istória kona-bá ema moris no mate.Loron ida, Lavan sente kontente.Tanbá rona ai-knanoik ida hósi nia Avo mane ho naran Maubrani  haktuir bá lavan kona-bá funu hanesan:
"Oan tempu uluk liu-bá ita rai hasoru funu, durante tinan naruk nia laran. Momentu ne'ebá ami sei klosan no forsa hanesan imi halibur-malu kria baraka, halo rezisténsia hasoru ema ne'ebé ho hanoin-a'at. Prinsipio ne'ebé uluk ami kaer metin mak: Funu hasoru Ema laran makerek,Koalia kona-bá Lialos no Justisa, Lakohi atu sai Atan".Ami nia luta ne'e Koletivu.Maibé agora Liurai Kanten dehan fali nia mak heroi."

Ho tempu ne'ebé besik Lavan nia avo mós mate, laiha buat murak no mean mak Lavan nia avo rai hela bá nia, uniku ai-knanoik refere. Liu ai-knanoik ne'e mós halo Lavan nia moris nakonu ho imajinasaun no duvidas katak: Ema sira hanesan ha'u Avo Maubrani ne'e nia klamar bá lalehan ka infernu! Lavan rasik mós labele fo resposta.Tanbá lahatene.

****

Tempu kalan, Lavan deskansa no mehi kona-bá nia Avo Maubrani fila mai hatais hena mutin, ko'alia bá nia: " Ita Prinsipio mak Lialos no Justisa" Atu buka istória ne'ebé los, tenke aten brani. Tuir Lavan Mehi ne'e núdar rezultadu hósi imajinasaun ema moris nian, wainhira ita mate toba ho nonok, imajinasaun mós lakon.

Lavan  mós hahú buka hatene kona-bá ukun no bandu ne'ebé durante ne'e la'o iha nia horik fatin ho maneira diferente no nia Laos buka hatene hósi dook hanesan mata-dook.Maibé nia mós hakbesik-án bá sosiedade hodi hare direita no klean.Realidade hatudu liurai Kanten hala'o buat hotu tuir nia hakarak no la tuir ukun ho bandu ne'ebé iha.Ema wain hirus liura kanten no fuan nakdedar atu ko'alia.Maibé sente tauk no sei mout iha hanoin sira hanesan: Liurai ne'e reprezentante Maromak iha mundu,se o kontra liurai, o kontra Maromak.Tuir Lavan hanoin hirak ne'e mai hósi riku-nain sira nia matenek no oinsá atu salva interese Liurai Kanten.

Buat hirak ne'e hamosu Lavan nia hirus no ikus nia  hakerek karta domin bá liurai Kanten no  hateten:
"Liurai Kanten Ha'u respeitu no konsidera ita boot núdar Humanidade.Maibé Hahalok ne'ebé ita boot hatudu ne'e Dezhumanidade no métode hanoin ita boot nia la'ós atu lori Lialos ho Justisa bá ema wain.Maibé bá ne'ebé durante ne'e Hamutuk no hakbesik-án ho o."

Karta Domin ne'ebé Lavan hakerek,haruka bá liurai sobu  Liurai ho nia maluk sira ne'ebé durante ne'e  fahe Paun bá-malu nia uma laran no fó ameansa bá orden no ukun liurai Kanten, to'o ikus sira deside hamutuk, hatun orden atu oho Lavan.Maibé antes Lavan nia Avo mós hatene katak: Ita koalia Lialos no Justisa ne'e mate iha liman kroat nia liman.Laos Maromak nia liman no destinu. Ne'ebé nia mós hakerek karta ida bá nia belun sira no família bai-bain sira tomak bolu-malu Kámarada no hateten:
"Ameasa no Oho la moras liu Injustisa sosial.Funu ne'e presiza brani.Tanbá konesimentu de'it mós la to'o.Kondisaun Atan hanorin ha'u Bolu imi Kámarada.Aluta Kontinua".

Remata.

Kopia Hósi identidade facebook ho naran Aida.

Postingan populer dari blog ini

Domin No Humanidade

Diarió Agrikultura.