Domin No Justu

Domin no Justu.

Ai-knanoik domin ne’e koalia kona-ba relasaun domin ema nain-rua, iha komunidade nia le;et, iha tempu ukun liurai, maneria komunikasaun ne’ebé mak ema nain-rua ne’e uza  sei tradisional . Ema nia moris nakonu ho mitologia. Tanba ne’e, obrigatori oan-feto tenke la’o tuir desizaun ne’ebe aman ho familia sira deside.

Liu hósi ai-knanoik ida ne’e hakerek nain bele halo afirmasaun ida katak: “ Tempu antes ema forma uma-kain la’os liu domin no hakarak ho hakarak .Maibé liu obrigasaun aman ho familia¹”, konsidera feto nudar numeru segundu iha sosiedade no sasan ne’ebé bele troka ho riku-soin mundu nian.

****

Ha’u moris iha tempu ne’ebé mundu modernizasaun, ema hahu konese alfabetu no halo leitura ba fraze. Diferente ho tempu antes ha’u beiala sira moris ho aktividade kasa no hakiak lakonese alfabetu, konese frase no halo leitura ba alfabetu, atu nune’e bele tulun  sira hósi mundu nakukun ne’ebé tinan atus ba atus hafalun sira ho kores metan no oferese hanoin a’at ba sira. Ha’u komprensaun kona-bá hanoin a’at hirak ne’e refere, momentu halo relasaun domin ho Bimesak. 

  Ha’u  ho Bimesak hetan malu dahuluk no konese malu fofoun iha bibleoteka, fatin ne’ebé klo’ot, nakonu ho livru, momentu ne’ebá ami nain-rua hola parte fofoun iha ambiente nivel Ensinu Sekundario. Sedauk iha konesementu klean kona-bá ambiente no prosesu aprendizagen  iha nivel sekundario. Maibé ha’u iha konesementu diak, atu halo relasaun ho Bimesak. Loron ba loron ha’u ho Bimesak hasoru-malu iha fatin aprende refere.

Buat hotu sofre ba mudansa, tuir tempu nia viagen, hanesan mos Ha’u ho Bimesak nia relasaun ne’ebé uluk kualidade limitadu iha kolega, nakfilak-án ba nomorado/a. Kualidade domin ne’e nakfilak-án liu hósi karta domin ne’ebé ha’u manda ba nia iha loron 14 fulan fevreriu:

Happy Valentine Day……
Loron ohin ema barak halo festeza ba loron domin liu dalan ne’ebé lahanesa: balun lalin-malu ba tasi ibun, balun ba hotel, balun hola sasan fo bá-malu halo promesa falsu katak ha’u sei lamoris se laiha o, ha’u hakarak hamutuk ho o to’o mundu ne’e remata.

Ha’u diferente,riska metan foilas mutin, hakerek ulun ha’u naran hakompleta ho o naran hato’o bá o katak: ha’u konsidera o nudar Kriatura no Kumanidade,la’os sasan, laiha hanoin atu domina o isin no klamar” Bimesak ha’u hakarak ita nain-rua nia kualidade domin nudar kolega ne’e nakfilak-án ba namorado/a.

Oinsa Bimesak nia hanoin, ha’u hein  resposta iha tempu badak nia laran.

Tempu ne’ebé besik, Bimesak hato’o hikas nia karta domin bá ha’u, antes atu loke karta ne’e ha’u tenke habokon foilas ninin ho ha’u nanal, fatin antes Bimesak mós habokon ho nia nanal, ikus ha’u  ho Bimesak nia kaben kona-malu. Loke ho kuidadu, tauk foilas nakles latuir nia dalan no kores tinta nia lakon, ha’u hahu halo leitura:
  Respeita no kosidera o hanoin hotu ne’ebé o hakerek iha karta domin nia laran, ha’u mos konkorda hanoin ne’ebé hakarak halo mudansa bá ita nia kualidade domin núdar kolega bá namorado/a.

Maibé.Labele konsidera ha’u deit mak núdar kriatura no humanidade, tenke konsira ema hotu-hotu hanesan no igualidade, diferente ita ema hare hósi klase sosial no pesamentu,la’os fisiku.

Mames tansá? tina-tinan ema tenke halo fezteza bá loron Valentine Day no klamar hósi domin lolos ne’e mak saida?

Ho Konesementu limitadu ha’u lakonse fo resposta bá mahusuk ne’ebé Bimesak husu bá ha’u, espera katak sei hetan resposta tuir tempu. Loron tuir mai ha’u ho bimesak la’o hamutuk iha jandin aprende núdar namorado/a no hamutuk ho kolega sira seluk aprende siensia sira ne’ebé koalia kona-bá mundu ne’e forma hósi Atom.

****

Tempu ne’e riku ho domin, lasente tinan -tolu ami nain-rua hamutuk iha fatin aprende refere. Ezame final mós mai dadauk, ami nain-rua idak-idak prekupa ho nia estudu, komunikasaun hahu mihis bá-malu. Tempu rona resultadu ha’u buka no fihir tun sae lahetan  Bimesak nia klamar, to’o ami rona resuldu hotu. Atu fila uma, ha’u hetan Bimesak nia bin iha odamatan bo’ot no dehan ba ha’u: Bimesak ohin fo tuir  karta ne’e mai ha’u, atu oferese hela bá maun. 

 Ho saudades ne’ebé forte, ha’u mós loke dadaun karta refere, maibé antes atu loke ha’u nanal kona ulun karta ninin no hahu halo leitura:
Bimesak ida uluk diferente ho ida agora, tuir tempu nia hakat. Bimesak agora lamesak ona hanesan ulun, ha’u papa ho familia sira  obriga ha’u, forma familia ho ha’u toanangan no riku-nain, ami nain-rua nia relasaun lahakesi ho domin. 

Maibé hakesi ho riku liu dalan obrigasaun, ha’u laiha esperansa furak no diak bá ami nain-rua nia relasaun, tanba inposivel riku-nain hakesi-án ho hanoin ha’u ho hanoin diak no konsidera ha’u núdar kriatura no  humanidade.

Mames karik iha futuru ema riku ne’e hósi le’et no mesak ha’u iha dalan domin nian, keta hare ha’u hósi pozisaun sosial, oan-nain. Maibé fihir ha’u  liu liafuan ne’ebé o hateten bá ha’u iha karta dahuluk “konsidera ha’u núdar Kriatura no Humanidade.

Mames ema hakesi ha’u-án ho korente mane nian. 

Ami nain-rua Bimesak nia Bin labele koalia barak,tanba ha’u tenke bá lalais ospital, hein ha’u mama moras, to’o iha odamatan ospital nian, ha’u aman hakuak ha’u ho matawen  tanis no hakilar oan ita nain-rua laiha osan atu hola ai-moruk no selu klinika halo tratamentu ba o mama ne’ebé loron ohin o mama deskansa ho nonok, la’o lakon no le’et hósi ita nain-rua nia sorin.

Tempu tuir mai, ha’u bá kontinua ha’u estudu nivel superior iha sidade, durante tinan lima nia laran. Iha sidade refere ha’u mós aprende hamutuk ho kolega sira kona-bá  kultura patriakal no sistema feudalismo ho kapitalismo. Siénsia refere  ami lahetan iha parede aprende nia laran maibé  liur.   

 Depois ha’u remata estudu no fila hósi sidade ha’u hare bimesak moris kontente ho nia oan nain-rua, tanbá mane riku ne’ebé  ulun nia aman ho familia sira hakesi hamutuk ho kultura ne’e  lakohi ona atu forma uma-kain ho feto seluk. Ho kondisaun moris mesak, ha’u hakbesik-án ba nia, dadalia ho nia, ikus ami nain-rua iha konkordansia bá-malu forma familia moris hamutuk núdar fen ho laen.

Familia, kolega no sosiedade sira lakonkorda desizaun ne’ebé ha’u deside forma uma-kain ho feto, naran Bimesak ne’ebé durante ne’e  vitima bá normas kultural ho dominasaun mane no sira dehan bá ha’u: ‘Bimesak ne’e feto oan-nain no nia lakon ona nia mundu ida kalan dahuluk”. Ha’u hatan bá sira katak: Feto oan-nain no lakon ona mundu kalan dahulun hósi nia isin ne’e mós ema no hanesan ho feto sira seluk, difente mak estatus sosial. Hanoin sira hanesan imi nia hanoin ne’e mai ho nia karakterista dominasaun, lakonsidera feto núdar númeru dahuluk hanesan mós mane, reprezenta idologia patriakal no afavor bá ema kapital-nain.

Resultadu ikus ha’u firme iha desizaun no simu fila-fali Bimesak sai núdar ha’u kaben, liu konkordasia ne’ebé ami nain-rua hala’o no ha’u lembra fila-fali ha’u manorin nia hanoin  katak” “14 Fevrerio ne’e loron domin no klamar lolos hósi domin ne’e mak HUMANIDADE,JUSTU NO SOSIADADE LAIHA KLASE. 

Hakerek ne’e núdar resultadu hósi komunikasaun hakerek-nain ho nia maun.

Postingan populer dari blog ini

Domin No Humanidade

UKUN LIURAI

Diarió Agrikultura.