Postingan

Domin No Humanidade

Gambar
Domin no Humanidade. Hakerek ida ne'e ho modelu ai-knanoik, ko'alia kona-bá realidade ne'ebé akontese besik  iha hakerek-nain nia hela fatin iha tempu hirak liu-bá, ema nia  moris nakonu ho ukun no bandu ne'ebé  obrigatoriu no laiha liberdade.Liu-liu feto sira. Buat ne'ebé motiva hakerek-nain atu hakerek mak iha realidade ne'e nia laran hakonu-án ho domin Humanidade no sai matadalan bá ema atu hili domin ne'ebé la hare bá ema nia pasadu no kualidade isin. Maibé hare bá konkordansia ho promesa ne'ebé ema ne'e iha.Importante mak konkordansia ne'e homan-án ho hahalok Humanidade, Lialos no Justu. Dahuluk Fatin izoladu ema nia moris nakonu ho ukun no bandu tradisionál, iha fatin refere iha mós ema nain-rua feto ho  naran Jenya no mane naran Andi homan lia domin bá-malu ho idade ne'ebé kiik. Jenya tinan 16 no Andi 18. - Lia domin ne'ebé sira na'in-rua homan bá-malu familia la hatene tanbá iha fatin refere kultura ho  dominasau h

UKUN LIURAI

Gambar
Ukun Liurai. Ai-knanoik ne'e ko'alia kona-bá  feto ida ho naran Paya Lavan moris hósi família agrikultor lahate le'e no hakerek maibé hatene kuidadu nia ai-han iha kintal no hakiak animal.Lavan ho nia familia hela iha fatin ne'ebé izoladu no hetan ukun hósi liurai ida ho naran Kanten.Aktividade ne'ebé Lavan hala'o mak lori livru tuan ho kaneta ne'ebé nia Beiala fo hela bá nia atu hakerek istória hotu ne'ebé ema seluk sasin bá-nia. Loron barak no tempu wain, Lavan oferese atu halibur istória kona-bá ema moris no mate.Loron ida, Lavan sente kontente.Tanbá rona ai-knanoik ida hósi nia Avo mane ho naran Maubrani  haktuir bá lavan kona-bá funu hanesan: "Oan tempu uluk liu-bá ita rai hasoru funu, durante tinan naruk nia laran. Momentu ne'ebá ami sei klosan no forsa hanesan imi halibur-malu kria baraka, halo rezisténsia hasoru ema ne'ebé ho hanoin-a'at. Prinsipio ne'ebé uluk ami kaer metin mak: Funu hasoru Ema laran makerek,Koalia kona-bá L

Karta Bá Lideransa Partidu Polítiku.

Gambar
Karta Bá Lideransa Partidu Politiku. Ha’u naran Mauloi, hela besik iha dalan ne’ebé bai-bain ukun-nain sira liu-bá mai ho kareta luxu, ha’u aktividade servisu núdar ema agrikultor. Dader hakat-ain hósi uma antes loron-matan mosu no fila hósi to’os depois loron matan lakon – Dalaruma ha’u bá to’os laran tarde, tanba ha’u-oan kaduak nain-rua ne’ebé moris iha tinan,fulan,loron no oras hanesan. Maibé minutu diferente, inklui mós naran. Wainhira ha’u to’o tarde iha servisu fatin no to’os laran, ha’u sente laran susar tanbá tempu balun ha’u hosik le’et no servisu ne’ebé ha’u halo hotu iha tempu besik nakfilak bá tempu naruk – Ha’u lahatene ukun nain sira hanoin hanesan ha’u ka la’e? Tempu muda-án, ha’u-oan kaduak nain-rua, Ho naran batismo Maria da silva ho Jesus da costa, nia tinan aumenta bá bebeik no hahu inklina-án iha parte aprende formal – Nesesidade moris aumenta todan, ha’u ai-han folin ladiak iha mekadu. Tanbá, laiha ukun nain ne’ebé iha planu di’ak atu dezenvolve setor agrikultor h

Poilaku Ho Anonim

Gambar
Poilaku Ho Anonim. Poilaku núdar feto morena, hela besik iha sidade. Aktividade ne’ebé Poilaku hala’o iha nia moris, la’o mesa-mesak  bá sidade laran, hamaluk ho nia livru tuan ne’ebé tinan rihun-sanulu bá kotuk, beila fo hela bá nia, atu hakerek kona-bá realidade ne’ebé nia hasoru iha mundu real. La’os Imaginasaun. Loron bá loron, Poilaku la’o no hakerek, tempu ne’ebé diferente, nia hetan belun mane ne’ebé tempu antes nia sedauk fahe kontente no triste  hamutuk, tur hela ho nia kaneta iha moru-hun,  besik dalan ne’ebé Poilaku liu bá-mai. Belun ne’e naran Anonim. Liu hósi sira nain-rua nia hasoru-malu, hakesi no hametin liu-tan sira-rua nia relasaun. Ikus sira nain-rua futu lia hamutuk, riska letra ne’ebé bele lori ema bá konese nia-án ho realidade moris. Inklui  fahe letra hirak  ne’ebé sira riska bá ema seluk ne’ebé lakon esperansa  bá moris hanesan mós ho sira-rua, iha mundu nakukun, haleu ho kores metan.  Tempu tuir mai,  letra ne’ebé sira riska, nakfilak-án bá liafuan, iha kbi’it

Flavia Nia Riska.

Gambar
Flavia Nia Riska. Hakerek núdar espasu bá ita atu hato’o hikas realidade hira ne’ebé ita sente no akompania iha ita aktividade loro-loron. Espresaun ne’ebé ita hato’o hósi ita hakerek no koalia ne’e sai hanesan matadalan  bá leitores sira, inportansia mak liafuan ne’ebé ita tatoli ne’e hakahun-án ho domin no liberdade. Riska ida ne’e nudar resultadu hósi ha’u aktividade kona-bá realidade ne’ebé ha’u hasoru no aktividade hirak ne’ebé ha’u halao, ha’u belun keta habaruk-án atu riska o letra, basa letra mós sai hanesan arma bá halibre ema hósi hanoin a’at no realidade nakukun. Ha’u riska o riska no ita nia riska núdar esperansa bá mundu humanidade, prosperidade no justu. **** Ha’u naran Batismo Flavia Alves Caldeira Neves, moris hósi familia klase klaran, hela iha sidade riku, aprende iha universidade privada no nain hósi grupu menoria. Loron dahuluk ha’u la’o mesa-mesak  bá kampus ha’u sente  diferente ho tempu antes, Ensinu basiku, ha’u viagen tulun hósi, ha’u papa ho motor no liu iha d

Domin No Justu

Gambar
Domin no Justu. Ai-knanoik domin ne’e koalia kona-ba relasaun domin ema nain-rua, iha komunidade nia le;et, iha tempu ukun liurai, maneria komunikasaun ne’ebé mak ema nain-rua ne’e uza  sei tradisional . Ema nia moris nakonu ho mitologia. Tanba ne’e, obrigatori oan-feto tenke la’o tuir desizaun ne’ebe aman ho familia sira deside. Liu hósi ai-knanoik ida ne’e hakerek nain bele halo afirmasaun ida katak: “ Tempu antes ema forma uma-kain la’os liu domin no hakarak ho hakarak .Maibé liu obrigasaun aman ho familia¹”, konsidera feto nudar numeru segundu iha sosiedade no sasan ne’ebé bele troka ho riku-soin mundu nian. **** Ha’u moris iha tempu ne’ebé mundu modernizasaun, ema hahu konese alfabetu no halo leitura ba fraze. Diferente ho tempu antes ha’u beiala sira moris ho aktividade kasa no hakiak lakonese alfabetu, konese frase no halo leitura ba alfabetu, atu nune’e bele tulun  sira hósi mundu nakukun ne’ebé tinan atus ba atus hafalun sira ho kores metan no oferese hanoin a’at b

Karta hosi La'en Ba Fen Servisu Iha Fatin Prostituisaun.

Gambar
Karta Hósi La'en Ba Fen Servisu Iha Fatin Prostituisaun Doben hadomin o,saudades o la furak ona hanesan tempu pasado ne’ebe ita sei namora,hato’o hósi ibun ba ibun ho liafuan-mamuk.Maibe,hadomin o,saudades o atu furak iha tempu ohin loron mak ita-rua nia ahi-matan tenke suar/lakan iha tempu dader,meudia ho kalan. Ideia oin-oin mosu iha sosiadade relasiona ho doben nia aktividade servisu, ema balun hateten doben la-iha moral – Balun hateten hau núdar mane ne’ebe la-iha responsabilidade bá famila – Balun hateten ida ne’e hanesan planu moromak nian,hau rasik,susar atu hatan bá hanoin hirak ne’e.Maibe hau iha esperansa tempu sei lori ema hirak ne’e hodi konese realidade ho klean no buka-tuir kausa fundamental sira ne’ebe halo ita nia moris sai hanesan ne’e. Doben hau hadomin o liu bu’at hotu-hotu no hau konsiente katak o nudar humanidade ne’ebe realistiku,nakonu ho dignidade humana.Maibe liu kondisaun moris iha sidade – hela fatin klo'ot ho distansia 3/3 metru kuadradu(